BiH na udaru ekstremnih vrućina: Ljekari u pripravnosti, poljoprivrednici očajni zbog loših usjeva

U tim i drugim područjima BiH bilježe se temperature veće od 40 stepeni Celzija. Kratak predah očekuje se u četvrtak, a onda ponovo natprosječno toplo vrijeme.

"U narednom periodu ove sedmice, u Hercegovini temperature zraka ponovo idu do 42 stepena, a novi dotok vrele zračne mase će se intenzivirati na području Bosne temperature zraka ponovo će rasti iznad 35", prognozirao je bh. meteorolog Nedim Sladić.

Narandžasto upozorenje ostaje na snazi do 15. augusta. Uprkos preporukama da se ne izlazi u periodu od 11 do 17 sati, značajan broj građana zatekli smo na otvorenom.

Anketa:

"Svaki dan se tuširam svako pola sata hladnom vodom", "Mi smo iz Crne Gore, ali baš je dosta toplo danas, sladoled, limunada i iz hlada u hlad, polako", "Naravno da pijemo dosta tečnosti, upozorili su nas".

Ljekari Hitne pomoći u pripravnosti, tek očekuju povećan broj pacijenata. Simptomi su uvijek isti.

"Najveći broj pacijenata koji se javlja u našu ambulantu žali se na probleme sa krvnim pritiskom, vrtoglavice, glavobolje, problemi sa disanjem, kolapsi, to su najčešće tegobe zbog kojih se pacijenti javljaju", kazao nam je Amar Kadrić iz Hitne pomoći KS.

I dok ljekari očekuju pogoršanje situacije, s tim se već suočavaju poljoprivrednici. Nedostatak padavina, izrazito visoke temperature već su uzele danak.

"Mahune ništa, tek sam imala prvu berbu, da kažem da sam mogla nabrati kutiju, a kad sam ih stavila, nema, nema, i ne može, opada, ubi, ne znam ni ja sama šta bih, još zaljevam, ali ne može na ovim vrućinama ništa", pojasnila je poljoprivrednica Jasminka Kosić.

No, nije BiH izuzetak. Temperaturni rekordi uzrokovali su katastrofalne posljedice širom svijeta. Pa bi ova godina mogla biti rekordna po broju požara. Od početka 2025. do 8. jula u Evropi je zabilježeno više od 1.100, a u istom periodu prošle godine 716. U šumskim požarima spaljeno je 227.000 hektara zemlje, dvostruko više od prosjeka za ovo doba godine, u protekle dvije decenije. UN pozivaju države da se pripreme za ekstremnije požare, kojih će zasigurno biti uslijed klimatskih promjena.

"Sezona požara širom svijeta produžila se za preko 20% u posljednje četiri decenije. Vidimo mnogo više požara širom svijeta, posebno na sjevernoj hemisferi, u ruralnim područjima i posebno u mediteranskom regionu. A kada gore, ti požari su jači, nego što su nekada bili", upozorio je Stefan H. Doerr, profesor nauke o požarima.

"Toplotni talasi postaju sve češći i intenzivniji. Na nekim mjestima temperature dosežu 40, 45 stepeni, skoro 50 stepeni, biće vjerovatno i više od toga u narednih 20 godina. I očekujemo da će to biti potpuno normalno do kraja vijeka, ako ne preduzmemo odmah mjere protiv klimatskih promjena", navela je profesorica fizike i astronomije Raphaelle Haywood.

Samo tokom juna i jula, u 12 evropskih gradova umrlo je 2300 osoba. Može se očekivati da će ekstremne vrućine, osim povećanog broja umrlih, uzrokovati i druge katastrofe, poput nestašice vode, većih požara, suša, do gubitka biljnog i životinjskog svijeta. Stoga je nophodno da borba sa klimatskim promjenama postane prioritet.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad